Riječ je o Zakonu donesenom na zahtjev Međunarodne nogometne federacije (FIFA), koja ga je progurala kao “nužno jamstvo za organizaciju turnira”. Od početka se u brazilskoj javnosti vodi vruća rasprava o tome daju li se njime FIFA-i i njezinim kompanijama previše ovlasti pri organizaciji Svjetskog prvenstva iduće godine.
Da je zakon po službenoj proceduri poslao sucima Vrhovnog suda na utvrđivanje ustavnosti potvrdio je brazilski državni odvjetnik Roberto Gurgel objasnivši da je spornima naveo četiri članka u samom aktu.
Zakon koji je na FIFA-in pritisak potpisala predsjednica Dilma Rousseff izrijekom abolira FIFA-u bilo kakve odgovornosti za eventualnu štetu prilikom organizacije Mundiala. Nju u potpunosti snosi brazilsko društvo, premda je formalni organizator turnira FIFA.
Po Gurgelu zakon stoga brazilske državljane, odnosno poreske obveznike, stvalja u nejednaki odnosno oštećeni odnos spram FIFA-e.
Proceduru je tužitelj otvorio 17. prošlog mjeseca, dva dana nakon početka Kupa konfederacija, dvotjednog turnira koji služi kao generalna proba uoči samog natjecanja.
Paralelno s održavanjem Kupa konfederacija stotine tisuća ljudi prosvjedovale su na ulicama i trgovima najvećih brazilskih gradova zbog golemih sredstava kojima je država izfinancirala SP. Potrošeno je ukupno oko 14 milijardi dolara, od čega 3.3 milijarde na obnovu i izgradnju stadiona. Devedeset posto troškova otpalo je na državni budžet, iako je u trenutku dobivanja domaćinstva javnosti rečeno da država neće na izgradnju stadiona potrošiti niti dolara.
Prosvjednici tvrde da je Vlada novac trebala uložiti u bijedno stanje javnih usluga, poput zdravstva i obrazovanja. Bijes je time izraženiji što još veće izdvajanje Brazilce očekuje a propos organizacije Olimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. godine.
