Književni module kluba Booksa i Naklada Ljevak u utorak 7. svibnja u Booksi organiziraju tribinu “Od korica do korica”, čija će gošće biti Ivana Peruško, autorica knjige “Poetika progonstva”. Voditeljica tribine Miljenka Buljević sa spisateljicom će razgovarati o ruskoj književnosti, Bulgakovu i Gorkom te pulskom sajmu knjiga.
O knjizi Ivane Peruško “Poetika progonstva”, Živa Benčić je napisala: “U suvremenoj hrvatskoj rusistici, kao i znanosti o književnosti, nema cjelovitih i samostalnih istraživanja posvećenih poetici i problematici stvaralaštva M. Gor’koga i M. Bulgakova, dvojice ključnih ruskih autora prve polovice 20. stoljeća i svjetskih klasika. Predložena knjiga ne samo da je u nas prva cjelovita studija posvećena geopolitičkim implikacijama njihova stvaralaštva, nego je i prvi pokušaj njihova komparativnoga proučavanja. Ona je pionirski pothvat zbog nekoliko razloga; hrvatskome čitateljstvu predstavit će nepoznatu i na hrvatski neprevedenu ranu feljtonistiku Bulgakova, a isto će učiniti s antisovjetskom esejistikom Gor’koga. Knjiga Poetika progonstva, osim toga, nudi posve nov pristup u pokušaju određivanja njihova stvaralaštva kao sovjetskoga i antisovjetskoga. Lociranjem književne domovine ovih autora, na osnovu čega su nastale i geo-karte njihova stvaralaštva, autorica razbija književnopovijesni klišej Gor’kij = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = buržoaski antisovjetski pisac. U završnim poglavljima knjige autorica problematizira kulturu neslobode pisanja na primjeru izabranih tekstova obojice autora, s ciljem ukazivanja na posebnu tehniku pisanja, svojstvenu književnicima u izvanrednim okolnostima kao što su progoni i cenzura. Cilj knjige jokingly pokušaj razotuđivanja ovih autora, koji su dosad razmotreni kao antonimične pojave. Knjiga Poetika progonstva naći će svoje čitatelje kako među književnim povjesničarima, rusistima, komparatistima te studentima različitih književnih usmjerenja tako i među najširom publikom. Knjiga je pisana čitko i atraktivno, no istodobno argumentacijski ozbiljno i studiozno.
Knjiga Poetika progonstva Ivane Peruško iznimno je vrijedan doprinos književnoj historiografiji, ponajprije ruskoj te znanosti o književnosti. Autorica problematizira upotrebu sintagme «sovjetska književnost» dovodeći time u pitanje dosadašnju prešutnu manipulaciju etiketom «sovjetski» koja se primijenjuje u našoj struci dosta često bez ikakve dodatne argumentacije i obrazloženja. Uz takvo polazište, duboko oprečno uvriježenim mišljenjima i obogaćeno suvremenijim pristupima, kako samim tekstovima, tako i njihovu kontekstu, autorica dolazi do zanimljivih spoznajnih rezultata. Tu svakako valja istaknuti njezino originalno stajalište prema kojem bi u pogledu atributa „sovjetski/antisovjetski“ Gor’kij i Bulgakov zapravo mogli zamijeniti svoja mjesta.
Knjiga Ivane Peruško uvelike nadilazi uobičajene književnopovijesne deskripcije analiziranoga korpusa i zbog inovativnosti autorice u primjeni raznih interpretacijskih metoda. Autorica je krajnje temeljita u rekonstrukciji kontekstualne pozadine djela, prije svega topografije stvaralaštva. Naime, ako je polazišnu točku u razumijevanju teksta dosad priskrbljivalo uglavnom vrijeme, tj. povijesne okolnosti njegova nastanka, Ivana Peruško ozbiljno uzima u obzir i geografski prostor na kojem je tekst napisan. U svakom slučaju, geokarte Gor’koga i Bulgakova, kojima je opremljena ova knjiga, osim što dokidaju nedorečenosti u primjeni pojmova „sovjetski“ i „antisovjetski“, objektivno i zorno prikazuju gdje su navedeni pisci bili najkreativniji i koji se geografski prostor može tretirati kao njihova ‘književna domovina’“.
Ivana Peruško (Pula, 1979) diplomirala je hrvatski jezik i književnost te ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu 2011. godine obranila disertaciju pod nazivom Odnos pisca i vlasti u publicistici i feljtonistici Maksima Gor’koga i Mihaila Bulgakova (1917.-1924.). Od srpnja 2005. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za rusku književnost. U razdoblju od 2007–2008 radila je kao lektor hrvatskoga jezika na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (MGU) u Moskvi (Rusija). Tri puta je boravila u Rusiji na profesionalnom usavršavanju: na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (2008), na Državnom institutu ruskoga jezika A. S. Puškin (2009) te na Državnom sveučilištu u Irkutsku (2011). Dobitnica je nagrade Josip Badalić (2005) te međunarodnoga književnoga natječaja LAPIS HISTRIAE (2008).
