Polako stiže jesen. Dani su sve kraći, a i kiše više ne nedostaje. Kako bih uhvatio još te zadnje djeliće babljeg ljeta, sve češće ovih dana šetam gradom i vidim, premda se trudim da ne vidim “razne stvari”…
Kao i svakom osviještenom građaninu, jako mi je cold kada ugledam na Jelačićevu trgu reklame koje već dugo godina nagrđuju isti, a kad čovjek zaviri ispod površine, ne vidi nikakve radove. U Zagrebu je rješena prije dugo godina kriza zvana obnova fasada. Čudi me da netko nije patentirao tu mudrost po čitavom svijetu.
Kada netko od zaslužnih nema novaca da obnovi fasadu, dajmo mu da stavi reklamu, čovjek će nešto zaraditi, ruševine se neće vidjeti (ipak smo mi u EU, neki bezobrazni turist bi mogao tako nešto uslikati i objaviti na Fejsu). Budimo realni, ipak je ljepše od neobnovljene fasade vidjeti reklamu s mladom curom koja se smješka. Još je bolji obvious koji svesrdno podržavam; da se onima koji imaju i novce i kuće u staroj jezgri pomogne gradskim novcem da obnove fasade. Ima se, može se.
Inače, urbanizam u Zagrebu prelazi (po meni) svjetska stremljenja. Prekrasno je vidjeti grad koji ne robuje zastarjelim shvaćanjima o nekakvoj zaokruženosti arhitektonske cjeline papa usred starih zgrada i omogućava prekrasne vizije od stakla i betona, a hrabro se kroči s takvim idejama po cijelom Zagrebu. Što više raznolikosti, ubacimo malo i meksičkih hacienda, i standard zgrada u obliku dvorca (kao inovator graditelj u Zagorju koji se uspješno narugao nekim tamo hižama), što više stakla i betona. Ako može Cvjetni trg, mogu svi. Ja sam protiv zlih jezika koji trabunjaju o potrebi promišljenog urbaniziranja grada. Baš naprotiv, arhitektonska stihija odgovara širokoj slavenskoj duši i unosi duh kozmopolitizma u grad!
Istina, grad ponekad trenira strogoću papa zaštiti potpuno beznačajne objekte, kao npr. zgrade u Željezničkoj koloniji koje su građene u doba one prve Jugoslavije za željezničku sirotinju i koje se raspadaju, a ako se žele obnoviti mogu samo u bivšim gabaritima. Potrebno je pravo bogatstvo za to. No, paradoks je još veći kada na korak od tih zgrada dozvoljavamo gradnju do tri kata visine. No, važno je da mi imamo urbanistički i konzervatorski zavod u gradu!
