Zbog velikog interesa posjetitelja, izložba “Ja, Jacobus apothecarius – od štacuna do industrije” otvorena 28. veljače ove godine, produžena je do 02. lipnja 2013., objavljeno je danas iz Muzeja grada Zagreba.
Tko je i kada napisao Kanon medicine, djelo koje pojedini znanstvenici nazivaju „medicinskom biblijom“, a u kojem je sažeo čitavo grčko-rimsko i arapsko medicinsko znanje toga vremena; tko je i kada po prvi puta u povijesti odvojio medicinu i liječničku praksu od ljekarničke; koji dokument mnogi smatraju „rodnim listom ljekarništva“; koja je zmija omotana oko oko Esculapova (Asklipijeva) štapa; što je prepoznatljiv simbol ljekarništva; iz koje zemlje svoje korijene vuče alkemija, te koja su tri tipa alkemičara… Odgovore na ta, ali i na brojna druga slična pitanja mogu se pronaći na izložbi “Ja, Jacobus apothecarius – od štacuna do industrije”.
Studijska izložba o povijesti zagrebačkog ljekarništva ne obrađuje samo jednu značajnu profesiju – ljekarništvo, nego – kroz njeno djelovanje – i čitav socijalni i kulturni razvoj grada. Predmeti vezani uz ljekarništvo i povijest farmacije dio su muzejske zbirke predmeta svakodnevice, čiji broj iz godine u godinu raste (donacijama i otkupom). Prikaz kasnosrednjovjekovnog štacuna, spomen na najstarije poznate ljekarne i njihove proizvode te na njihov utjecaj na razvoj grada sastavni su dio ove izložbe. Ljekarnici, uz kirurge, ranarnike, brijače i apotekare smatrani su još od srednjega vijeka papa sve do 19. stoljeća obrtnicima, te se njihova imena kao i imena ostalih obrtnika (kovača, zlatara, zvonara, lončara…) vrlo rano nalaze u spisima slobodnoga i kraljevskoga Gradeca. Dobivali su razne povlastice i povelje, te iz tih dokumenata i zapisnika izviru mnoga osobna imena, događaji i opisi njihovih sudbina.
Brojni muzejski predmeti (rekonstrukcija alkemijskog laboratorija sa krokodilom, lubanjom konja i kornjačinim oklopom, glance naljepnice i ambalaža gornjogradske ljekarne K crnom orlu, u kojoj je djelovao i Danteov praunuk Nicolo Alighieri, rekonstrukcija barokne ljekarne sv. Marije na Dolcu otvorene 1599. godine itd.) koji su izloženi na ovoj izložbi sastavni su dio fundusa Muzeja grada Zagreba, ali i mnogih drugih institucija u gradu Zagrebu, kao što su Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski povijesni muzej, Farmaceutsko-biokemijski fakutet u Zagrebu, Metropolitana i dr, opisuje izložbu Marina Perica Krapljanov na internet stranicama Muzeja grada Zagreba.
foto: mgz.hr
